Kako uskladiti trening sa ličnošću: Nauka otkriva put do motivacije i boljih rezultata

Učiniti vježbanje zabavnim je svojevrsni "sveti gral" za mnoge ljude koji nikako ne mogu pronaći motivaciju da treniraju.

Ali umjesto da se prisiljavate da zavolite trčanje ili čas u teretani koji ste jednom pohađali, rješenje može biti mnogo jednostavnije – samo uskladite trening sa svojim tipom ličnosti, pokazuje studija objavljena u utorak u časopisu Frontiers in Psychology, a prenosi CNN.

Razlog je taj što ljudi s različitim osobinama ličnosti uživaju u različitim vrstama fizičke aktivnosti, otkriva studija.

Ekstrovertniji ljudi, na primjer, više vole intenzivne treninge u društvu, poput timskih sportova, dok su osobe koje postižu visoke rezultate na skali „neuroticizma“ (mjera emocionalne nestabilnosti) više voljele privatne treninge bez publike, uz kratke pauze.

Što se tiče onih s izraženom savesnošću, oni su „češće imali zaokruženu fizičku spremnost… i mislimo da je to zato što su savesni pojedinci vođeni činjenicom da je vježbanje dobro za njih“, rekla je koautorica studije, Flaminija Ronka, vanredna profesorica nauke o vježbanju na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL).

„Ličnost određuje kojim intenzitetima i oblicima vježbanja smo skloni. Ako to shvatimo, možemo napraviti prvi korak ka uključivanju u fizičku aktivnost kod onih koji su neaktivni“, rekla je Ronka za CNN.

Ova otkrića imaju važan značaj za podsticanje većeg broja ljudi da vježbaju, posebno ako se zna da samo 22,5% odraslih i 19% adolescenata u svijetu uspijeva dostići preporučenih 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Fokusiranjem na tipove ličnosti, zdravstveni radnici bi mogli ponuditi „personalizovaniji pristup vježbanju“, kaže profesor na Državnom univerzitetu Floride, Angelina Sutin, koja proučava veze između ličnosti i zdravlja, a nije učestvovala u studiji.

„Obično ljudima samo kažemo da vježbaju i poručimo: ‘Znamo da je intervalni trening visokog intenziteta dobar za vas, pa to trebate raditi’“, rekla je.

„Ali za ljude s izraženim neuroticizmom, oni to neće raditi, a znamo da vježbanje niskog intenziteta takođe može biti korisno. Ako znamo da neko ima visok neuroticizam, preporuka za takvu vrstu vježbanja povećava vjerovatnoću da će se uključiti u njega.

Važno je i da se osobine ličnosti međusobno prepliću, dodaje Ronka. Neki ljudi imaju visok rezultat i na neuroticizmu i na savesnosti, što znači da im vježbanje može izazivati anksioznost, ali će ga vjerovatno ipak praktikovati jer znaju da je dobro za njih.

Da bi došli do zaključaka, Ronka i Koledž u Londonu uputili su 132 učesnika, uzrasta između 25 i 51 godine, da popune upitnik o svojim osobinama ličnosti.

Studija je koristila široko prihvaćen model koji opisuje ličnost kroz pet dimenzija — ekstroverziju, neuroticizam, saradljivost, otvorenost i savesnost.

„Osobine ličnosti su samo opisi načina na koji se ljudi ponašaju u određenim situacijama“, rekao je Pol Burges, profesor neuronauke na UCL-u, koautor studije.

„A način na koji se ljudi ponašaju u situacijama u velikoj mjeri zavisi od sposobnosti mozga – šta primjećuju, na šta obraćaju pažnju, šta pamte i koliko brzo reagiraju.“

Istraživači su potom sproveli fitnes testove i nasumično podijelili učesnike u dvije grupe. Jedna grupa je dobila osmonedjeljni plan vožnje bicikla i vježbi snage, dok je kontrolna grupa radila samo po 10 minuta istezanja sedmično. Od 132 učesnika, 86 ih je završilo testiranja prije i poslije programa.

Tim je otkrio da je, iako se fizička spremnost poboljšala kod svih koji su završili program, postojala jasna razlika u uživanju u vježbama. Ekstroverti su uživali u zahtjevnijim testovima u laboratoriji, dok su neurotičniji učesnici više voljeli lakše treninge kod kuće.

Osobine ličnosti su takođe uticale na to kako je vježbanje smanjivalo stres. Ljudi s izraženim neuroticizmom imali su značajno smanjenje samoprijavljenog stresa, više nego bilo koja druga grupa, pokazuje studija.

„Oni koji bi najviše imali koristi od smanjenja stresa su upravo oni kod kojih smo i zabilježili pad stresa poslije osam sedmica vježbanja“, rekla je Ronka. „I mislim da je to veoma snažna poruka.“

S obzirom na mnoge benefite vježbanja, uključujući i smanjenje stresa, Ronka i Burges se nadaju da će njihovi nalazi ohrabriti ljude da pronađu alternativne načine fizičke aktivnosti, van tradicionalnih treninga koji im možda ne prijaju.

„Postoji opasnost da fokus previše ode na takmičarske sportove i ozbiljno bavljenje njima, u trenutku kada mladi ljudi imaju sve više obaveza“, rekao je Burges.

„Mnoge ličnosti se ne snalaze dobro u takvim situacijama i to im je vrlo stresno.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad